Nekada je najveći problem u ratarstvu bila zima. Da li će pasti sneg, ili će biti „golomrazica“ koja može ugroziti nezaštićene useve?

Ali zime su već godinama blage, a kako kaže dr Jasna Mastilović sa Instituta BioSens, jedan od naših vodećih stručnjaka za pšenicu, danas je veći problem da li će pasti sneg u aprilu – a posle toga, kakvi ekstremi će obeležiti leto.

Dr Mastilović objašnjava kako klimatske promene uveliko utiču na proizvodnju i kvalitet pšenice, a zatim i na hleb koji kupujemo u pekari ili radnji: od ekstremnih padavina koje stvaraju povoljne uslove za pojavu plesni, do blagih zima koje omogućavaju namnožavanje insekata-štetočina.

Mada su neke posledice opasne po javno zdravlje, većina njih prolazi „nevidljivo“ – oštećena zrna, manji prinosi, pa čak i hleb koji, zbog uništenih proteinskih lanaca, jednostavno neće da naraste.

Sa dr Mastilović smo pričali i o održivoj proizvodnji i upravljanju otpadom, ali i o stanju domaće poljoprivrede, o kvalitetu zemljišta i našoj spremnosti da se suočimo sa promenama koje dolaze. 

Ovaj specijal izrađen je u okviru programa EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine, koji sprovode Mladi istraživači Srbije (MIS), uz podršku Švedske preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida). Za sadržaj ovog materijala je odgovoran isključivo autor. Mladi istraživači Srbije i Sida ne dele nužno stavove i tumačenja izrečena u ovom materijalu. 

#mladiistrazivacisrbije #ekosistemprogram #poglavlje27 #klimatskiforum

Jedna od najvažnijih lekcija urbanizma glasi: naša svakodnevica, od mesta gde idemo u kupovinu do vremena koje provodimo svaki dan u saobraćaju, rezultat je planskih odluka – ili njihovog nedostatka. 

Kako objašnjava dr Bojana Zeković, docentkinja na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, ova svakodnevica utiče i npr. na naše emisije gasova staklene bašte, jer nije mala stvar ako ne moramo da ulazimo u automobil za svaki odlazak u prodavnicu, ili svaki put kada vodimo dete u školu.

A ti faktori zavise pre svega od toga – kako je urbanistički isplaniran kraj u kojem živimo.

Sa Bojanom smo razgovarali o savremenim tehnologijama, ali i tradicionalnim rešenjima u izgradnji, o tome kako arhitektura treba da se prilagođava lokalnim klimatskim i društvenim uslovima, o „zelenim“ sertifikatima za zgrade i njihovim ograničenjima, kao i o različitim načinima na koje je u zgradama moguće uticati na temperaturu. 

Ovaj specijal izrađen je u okviru programa EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine, koji sprovode Mladi istraživači Srbije (MIS), uz podršku Švedske preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida). Za sadržaj ovog materijala je odgovoran isključivo autor. Mladi istraživači Srbije i Sida ne dele nužno stavove i tumačenja izrečena u ovom materijalu. 

#mladiistrazivacisrbije #ekosistemprogram #poglavlje27 #klimatskiforum

Stočarstvo je na globalnom nivou veliki izvor emisija metana, moćnog gasa staklene bašte.

Kako u razgovoru kaže dr Danijela Kirovski, redovni profesor na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu, razlog tome je u načinu na koji krave vare hranu koju jedu – tj. u njihovom buragu, u kojem se proizvodi velika količina metana (dominantan izvor emisija u stočarstvu je zapravo podrigivanje krava).

Međutim, kako kaže dr Kirovski, rešenje ovog problema ne mora da bude smanjenje broja krava, niti napuštanje naših dosadašnjih prehrambenih navika – jer krave su zapravo unikatne u tome što od namirnica koje su ljudima inače gotovo neupotrebljive proizvode visokokvalitetnu i visokoenergetsku hranu, pre svega u obliku mleka.

Rešenje do kojeg je došao tim dr Kirovski jeste da se kravama pomogne u varenju: da se jednostavnim dodacima u ishrani smanji emisija metana, i istovremeno poveća proizvodnja mleka. Kako kaže naša naučnica, u tome su se kao najefikasnije pokazale – braon morske alge, koje su i jeftine i izrazito pristupačne stočarskim proizvođačima...

Sa dr Kirovski razgovarali smo i o dobrobiti krava, kako na proizvodnju mleka utiče ljudska briga, ali i o tome kako se zapravo (etički) mere emisije metana iz kravljih podriga.

Ovaj specijal izrađen je u okviru programa EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine, koji sprovode Mladi istraživači Srbije (MIS), uz podršku Švedske preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida). Za sadržaj ovog materijala je odgovoran isključivo autor. Mladi istraživači Srbije i Sida ne dele nužno stavove i tumačenja izrečena u ovom materijalu. 

#mladiistrazivacisrbije #ekosistemprogram #poglavlje27 #klimatskiforum