Gost Elme Odobašić je Faruk Hadžibegić, bivši selektor fudbalske reprezentacije BIH. Hadžibegić je za Hayat podcast govorio o svojoj knjizi ''Hadžija sa Koševa'', odrastanju u Sarajevu, životu u Parizu.

Kako je bilo igrati u Francuskoj, Španiji? Posebno dirljiv i emotivan trenutak razgovora bio je kada se Hadžibegić prisjećao svoga oca. Otkrio je i detalje razgovora koje je vodio sa Ismirom Mirvićem. Da li bi prihvatio trenersku ponudu u FK Sarajevo...

Support the show

Bećiragić je govorio o plasmanu na EUROBASKET 2025, pričao je o utakmicama, rezultatu, saradnji sa igračima. Prisjetio se i dolaska na mjesto selektora, ovaj razgovor je bio i posebno emotivan u djelu kada je govorio o svojoj rahmetli majci. U Hayat podcastu saznajte da li Adis Bećiragić ostaje na čelu košarkaške reprezentacije BIH.

Support the show

BiH je jedna od država čiji veliki broj stanovništva živi van prostora BiH. Dešavanja devedesetih su uzrokovala da Bošnjaci, nad kojim je počinjen genocid i drugi ratni zločini, napuste BiH i odsele u SAD. Naši ljudi u SAD su veoma uspješni i okupljaju se u udruženja kako bi sačuvali svoj identitet.

U Hayatovom podcastu ugostili smo dr. Sabahudin ef. Ćemana, muftiju Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike.

U proteklih sedam, osam godina imam zadovoljstvo da posjetim našu domovinu dva do tri puta godišnje. Od 13. jula sam prisutan ovdje prvenstveno zbog projekta „Male medrese“ gdje dovodimo našu omladinu da se upozna sa našim identitemo. Ne samo onim vjerskim nego i onim kulturnim. Njihova pripadnost s našom domovinom je preko njihovih roditelja ili preko deda i nana. Naši ljudi su bili prisiljeni da napuste BiH te nam nije bilo omogućeno da se vratimo na naše ognjište. Mislili smo da je to sve privremeno ali 30 godina nakon toga više nije takav stav.

Support the show

Gost Elme Odobašić je Semir Sejfović, novinar. Poslušajte njegovu životnu priču. O djetinjstvu u Sarajevu za vrijeme agresije, periodu nakon rata, odlasku iz BiH, ali i povratku. Putovanju kroz brojne zemlje svijeta, o uzbudljivoj strani njegovog posla, životu u Americi. Zašto mu je poništena diploma na kriminalističkim studijama, šta su mu nudili CIA i FBI? Kakve su mu prijetnje upućivane nakon povratka iz Gaze?

Support the show

To je jako velika odgovornost. Kada vidite da vas ljudi vole, imponira svakome a ljudi to prepoznaju jer tu ljubav koju mi daju uzvratim i tako se ta sinergija osjeti.

Ovo je na početku Hayatovog podcasta rekao Enes Begović, bosanskohercegovački pjevač narodne muzike. Nakon velike tragedije koja je zadesila Begovića vratio se svom poslu. Otkrio je zašto se tako brzo vratio i dao je savjet svojim malđim kolegama.

Razlog mog povratka je odnos sa publikom. Mogu se pohvaliti tim što ljudi prepoznaju moju iskrenost u ovom poslu i iskrenost prema njima. Sve ovo vrijeme bavljenja muzikom je nešto to se zove odgovornost. Ovo je ujedno i savjet mojim mlađim kolegama jer se nijedan posao ne može raditi bez odricanja.

Begović je neko ko iza sebe nema skandala tokom svoje višegodišnje karijere. Smatra da niko nije nepogrešiv pa ni on, ali pokušaji da ga uvuku u te skandale su ostali bezuspješni.

Kada hoće da vam naprave skandal onda ga izmisle, u bilo čemu. Ja sam prezadovoljan. Nisam ja specijalna cvjećka. Samo je jedan nepogrešiv. Pored nekih pokušaja nisu uspjeli. Sačuvao sam privatnost jer sam imao takav odnos prema ljudima. Kada ljudi znaju više od vas samih onda je to bolesno društvo

Support the show

Na početku, Halilović je pojasnio da se opredijelio da ode sa najboljih svjetskih univerziteta jer je RMIT interdisciplinaran univerzitet. Kazao je da je već pola života van BiH ali i da je tek razumio kako je vani šta znači biti daleko od domovine.

Kada god putujem zastanem u BiH. Živim neki dualni identitet i sve ono što čini život nekoga ko je stalno tu. Čak i ovdje imam ulogu gostujućeg profesora u Sarajevu. Ja sebe ne doživljavam da sam u posjeti nego sam kao i domaćin.

Prof. Halilović je rođenu Srebrenici što ga je i kroz život određivalo postajući njegov važan dio njegovog identiteta. Istakao je da je to mjesto smrti njegove generacije ali i članova porodice.

Support the show

Amor Mašović je tri decenije proveo baveći se traganjem za tijelima ubijenih u ratnim zločinima. Iako je već nekoliko godina u penziji, i dalje je aktivan u procesu traganja za nestalima.

Svaki od mjeseci počevši od aprila 1992. godine se pamti po nekoj od tih strahota. Nižu se godišnjice – započeo je priču u Hayat podcastu.

Ime Amor nosi značenje ljubav. Ljubav je život, a Amorov je obilježen smrću.

Početkom agresije imao sam 37 godina. Moj život je obilježen teškim temama. Sve je to ostavilo trajne tragove u mom sjećanju. Trudim se da ne razmišljam, ali ponekad sami isplivaju na površinu – kazao je.

Support the show

Odlazak na Eurosong, život u Americi i povratak u BiH, samo su neke od teme o kojima je govorio Muhamed Fazlagić Fazla u Hayat podcastu.

Čovjek se zapita hiljadu puta zašto baš ja. Bila je velika odgovornost. Imali smo probleme kako doći na to takmičenje, ali volim reći da sam miljenik okolnosti. Kada je BiH primljena u UN, stekli smo pravo da postanemo članica EBU-a. To podrazaumijeva i učešće na Eurosongu – prisjetio se.

Jedna šetnja i Fazlina tadašnja djevojka koju je obilazio, za sve su 'krivi'.

S Pecom sam se vraćao s Breke. Stali smo pored kuće Ibre Mangafića. Ibrin sin me pitao jesam li zainteresiran da pjevam njegovu pjesmu. Saslušao sam, ali nije mi se dopala. Onda smo Peca i ja izašli i krenuli. Peca se onda okrenuo i rekao da idemo na Eurosong. Onda je s Merlinom napravio tekst – ispričao je.

Support the show